15. 05. 2011 - 2:11
PROJEKT ” JESEN ”

ODREĐIVANJE TEME PROJEKTA:
- projekt je započeo isključivo interesom djece
- sam projekt pokrenut je dolaskom godišnjeg doba „jesen“,  
  počela su razna pitanja koja su nas navela da detaljnije
  istražimo pojedine teme


ISTRAŽIVANJE PRIRODE:

- fotografije prirodnih pojava
- fotografije životinja, prirode i biljaka u jesen
- proučavanje jesenskih plodova – voća, povrća, bundeva, kukuruza,
  tikvica,…
- vaganje voća i povrća
- izrada kesten pirea
- miješanje kruha
- degustacija jesenskih plodova – voća, povrća
- enciklopedije o prirodi
- internetski članci

RAZNOVRSNE IGRE:
- stolne igre:
        - slagarice – „Jež“, „Medvjed“, „Vjeverica“, „Jabuka“, „Kruška“,   
                           „Bundeva“
        - memory – „Povrće“, „Životinje“
        - poklapaljke – „Bundeva“, „Povrće“, „Voće“
        - matematičke igre  -„Brojimo kestene“, „Brojimo kukuruz“
        - zidne igre – „Kukuruz“, Voće u jesen“, „Povrće u jesen“
        - slovarice, igre sa slovima – „Plodovi jeseni“
        - govorne igre – suprotnosti, zagonetke, dovrši rečenicu
        - gestovne igre – „Pet malih prstića“
        - prstovne igre – „Tišina“
        - scenska igra – „U povrtnjaku“
        - pokretne igre – „Listić pada“, „Jabučice rumena“, „Care care gospodare“,    
                         „Mi smo djeca vesela“
        - križaljka – „Povrće“, „Jesenski plodovi“, „Životinje“

IZRADA PLAKATA:


- fotografije plodova jeseni
- fotografije voća u jesen
- fotografije povrća u jesen
- „Što znamo o jeseni?“
- „Što znamo ježu?“
- „Što znamo o medvjedu?“
- „Što znamo o vjeverici?“
- „Kruška“
- „Jabuka“


SURADNJA S RODITELJIMA:


- organiziranje posjeta seoskom gospodarstvu
- donošenja raznih plodova za kutić „Plodovi jeseni“
- donošenje raznog voća i povrća
- donošenje slikovnica, časopisa, fotografija, DVD izdanja,   
  kalendara, enciklopedija, članaka s interneta

POSJETE:


- seoskom gospodarstvu „Navojec“ u Severinu
- posjeta plantaži „Jabuka mala“
- posjeta gradskom bazenu
- posjeta gradskom parku
- posjeta gradskoj tržnici
- posjeta gradskoj knjižnici


 
INTERESNE RADIONICE:


- pravljenje začinskog bilja
- juha od bundeve
- strašila od bundeve
- vaze od bundeve
- lutke od povrća
- lutke od voća
- voćna salata
- kestenijada
- dani kruha

FORMIRANJE NOVOG KUTIĆA:
- kutić „Plodovi jeseni“

IZRADA PLAKATA:

4.1.Pisanje početnog plakata i propitkivanje dječjih mišljenja i znanja o godišnjem dobu „jesen“

ŠTO ZNAMO O JESENI?

Teo R.       „ Kada je jesen onda pada lišće!“

Dorian R.    „ Ja znam da je onda lišće žuto!“


Gabriel G.    „ Jesen dođe kada završi ljeto!“


Patricia G.    „ Lišće je žuto i pada s drveća!“


Ema H.    „ Kada je jesen jedemo kestene!“


Ana P.    „U jesen se beru kukuruzi, ima puno jabuka i krušaka, a ima i oraha!“


    
Kroz razgovor s djecom dobili smo povratnu informaciju o znanjima djece o ovom godišnjem dobu, a isto tako kroz razgovor u suradnji s djecom krenuli smo u detaljnije istraživanje voća koje sazrijeva u ovo doba godine.

4.2.Kroz daljnji rad na projektu izradili smo i plakat „Jabuka“. Izradom plakata i razgovorom koji je slijedio kod izrade djeca su međusobno razgovarala, neki su naučili i nešto novo.

- Ivana Č.: „Moja baka ima voćnjak i tamo ima samo crvene jabuke!“


- Ema H.: „Ima i žutih i zelenih jabuka!“


- Teo R.: „Meni je mama čitala da ima i ljubičastih jabuka i šarenih!“


- Ana P.: „Ako je drvo malo na njemu ne rastu jabuke, mora biti veće i  
                malo starije!“


4.3.Izradili smo i plakat „Kruška“ djeci je također bila zanimljiva i kroz razgovor, promatranje fotografija, kalendara i enciklopedija saznali smo nešto novo.

- Sara B.: „Kruške su slatke!“


- Hana Đ.: „Ja mislim da kruška ima drugačiji list od jabuke!“ ( što smo
                  odmah i usporedili te došli do zaključka da je Hanino
                  mišljenje točno. )


- Patricia G.: „Kruške mogu biti duguljaste i male, ja ih imam doma u  
                       vrtu i u vinogradu!“


- Magdalena T.: „ Mogu biti i zelene i žute!“


4.4.Izradili smo i plakat „Što znamo o vjeverici?“ Neka djeca nisu znala kako izgleda vjeverica, nisu mogli dobiti dojam njene veličine, pa smo se kroz razgovor prisjetili da smo je jedanput vidjeli za vrijeme boravka u prirodi, te kroz fotografija, a i kroz dokumentarac „Šuma u jesen“.


Tin R.    „ Vjeverice žive na drvetu!“

Lucija R.    „Jedu orahe!“


Robertino B.    „ Jedu žirove iz šume!“


Teo R.    „Ima smeđi i čupavi rep!“


Emma V.    „Penje se na drvo i trči po šumi!“


Roberto B.    „Vjeverica je mala!“


Ema H.    „Živi u rupi na drvetu!“


Magdalena T.    „Vjeverica ima krzno!“


Nakon Magdalenine izjave kreće rasprava da li vjeverica ima krzno ili ne. Magdalena T. prepričava djeci da je vidjela vjevericu u zoološkom vrtu i da joj je mama rekla da ima krzno, dok Robertino B. tvrdi da vjeverica po sebi ima dlake.Dolazi do rasprave, traže pomoć odgojitelja. Pomoću raznih fotografija, enciklopedija životinja, te kroz internetske članke zajedno saznajemo čime je prekriveno tijelo vjeverice. Magdalen se obradovala jer je bila u pravu.


- Robertino B.: „Sada i ja znam da vjeverica ima krzno, a moj peso ima  dlake!“


4.5.Izradili smo i plakat „Što znamo o medvjedu?“
Pojedina djeca nisu znala da medvjed živi i na Sjevernom polu, što im je objasnio


Teo : „Postoji smeđi medo koji živi u šumi, a bijeli medo živi na
sjevernom polu, a to ti je tamo gdje je hladno!“

Antonio S.A.    „Medvjed živi u šumi!“


Robertino B.    „I medvjed ima krzo isto kao i vjeverica, piše u debeloj knjigi!“


Teo R.    „Voli jabuke medo i med!“


Jakov K.    „Medvjed je jako velik!“


Tin R.    „Medo ima i smeđi i bijeli!“

Tako su djeca s Teom počela razgovarati o medi koji živi na sjevernom polu.
-  Roberto: „A kako se on tamo grije i gdje jede!“


- Teo: „On ima debelu kožu i puno krzna i jede ribu.
              Zna plivati i lovi je!“


- Roberto: „Ja bi tamo živio da ga vidim!“

4.6.Izradili smo i plakat „Što znamo o ježu?“ Većina djece nisu vidjela ježa uživo, a oni koji jesu pokušali su ostalima dočarati njegov izgled kroz razgovor, crtež, fotografiju.

- Gabriel : „Jež je mali ali je brz, vidio sam kako trči preko ceste!“


- Mislav : „E nije, jež je spor!“


Nastala je rasprava da li je jež brz ili spor, te smo pokušali doći do točnog odgovora kroz propitkivanja roditelja, pokušali smo pronaći ježa u prirodi ( ali nažalost nismo uspjeli na licu mjesta dokučiti djeci ovu nedoumicu ), te smo čitajući enciklopediju došli do saznanja da je jež može dosta brzo trčati.
Također smo došli i do spoznaje da jež ima prste što je djeci bilo jako smiješno, kao i da se uz razno voće hrani kukcima i korijenjem što nitko od djece nije znao.


- Antonio : „Ja sam mislio da jež jede samo jabuke i kruške!“

Magdalena T.    „Jež ima bodlje!“


Tomislav J.    „Jež živi u šumi!“


Dorian F.    „Jež jede orahe!“


Ema Z.    „On je mali!“


Gabriel G.    „Jež brzo hoda!“


Ema H.    „Jež spava na lišću kao onaj u priči, to je tako zapravo!“

Djeca su kroz razgovor, plakat, enciklopedije i razgovor s roditeljima saznali nešto novo i obogatili svoje dosadašnje znanje o ježu.

4.7.Izradili smo i plakate s fotografijama jesenskih plodova, povrća u jesen, te voća u jesen za koje su djeca također pokazala veliko zanimanje. Prepoznaju gotovo sve voće i povrće, te ga imenuju.

- Teo : „U jesen ima puno jabuka i krušaka, i šljiva!“


- Ema: „ Moja baka ima puno bundevi, sadi ih u vrtu!“


- Ivana :“Ima i kukuruza, ja ih idem istrpavati kod bake!“


- Tomislav :“Ima i grožđa, ja ga idem s mamom i tatom brati u
                    vinograd!“

5. INTERESNE RADIONICE

5.1.IZRADA ZAČINA – od mnoštva povrća koje su djeca donesla u vrtić, na ideju Emme :„Teta, možemo napraviti vegetu!“ , djeca su razno povrće nasjeckali na sitne komadiće.


- Teo :“Treba nam ono da bude sitno!“


- Ema :“Treba nam ribež!“


- Magdalena : „Moramo to osušiti, ne smije biti mokro!“


- Teo : „Onda ćemo s tim soliti salatu!“

Time je potaknut razgovor  o tome koje nam je sve povrće potrebno za izradu začina, a koje ne ide u začine.

- Emma : „ U začine može ići paprika i mrkva!“


- Teo  : „Nećemo stavljati grah i paradajz!“

Tako su djeca odabrano povrće isjeckala na sitne komadiće i ribala ribežom, te su ga nakon toga rasporedila u tankom sloju na sitnu i čvrstu mrežicu. Kroz sljedećih nekoliko dana promatrali smo njegovo sušenje, te ga, kad je bio potpuno suh rasporedili u male staklene flašice i stavili u naš kutić kuhinje. Djeca su bila vrlo ponosna što su samostalno izradila začine.

5.2.JUHA OD BUNDEVE – na ovi interesnu radionicu djecu je prije svega potaknula priča, slikovnica „Juha od bundeve“ i veliki broj bundevi koje su donosili roditelji i djeca u vrtić.


- Hana: „Teta, možemo kuhati juhu od bundeve!“


- Robertino : „U juhi mora biti vode!“


- Teo: „Moramo staviti i soli, ja znam, ali ja ne volim tu juhu!“


- Ana : „Prvo se stavi voda, onda u vodu bundeva, sol i malo papra i  
               mora se kuhati!“


U njihovu igru uključuju se i Sara, Ivana i Emma V. Emma spontano dolazi na ideju podjele uloga iz slikovnice. Ona izražava želju da bude vjeverica, dok Ivani dodjeljuje ulogu mačka, te Sari ulogu patka što one spremno prihvaćaju, kao i ostala djeca uključena u igru. U igri surađuju i dogovaraju se tko će miješati, tko nadolijevati vodu, a tko stavljati začine…


- Emma : „ U juhu može ići i tijesto i riža!“


Emma, koja se nameće kao vođa u aktivnosti govori prijateljima kako treba otići u vrtićku kuhinju po još „stvari“. Ova aktivnost, za koju su djeca pokazala veći interes završava tako što po iskorištenosti svog materijala za „juhu od bundeve“ Ivana i Sara zaključuju:“ da su sad gotovi i da juha mora ići na hlađenje kako bi ju mogli pojesti za ručak“.

5.3.STRAŠILA OD BUNDEVE – od mnoštva bundevi koje smo imali u vrtiću na prijedlog djece napravili smo strašila raznih oblika, veličina, straše,  smiješe, tužne, vesele,…


- Tin :“Ja bi da napravimo strašnu bundevu, da ima opasne zube!“


- Dorian :“Ja bi da napravimo jednu strašnu i jednu veselu!“


- Ema Z:“Ja bi da napravimo lijepo strašilo s kosom!“

Interes za ovu aktivnost trajao je dosta dugo. Emma V. je objašnjavala djeci kako koštice iz budeve treba za juhu i da ih ponovo posadi u zemlju.U  razgovor se uključuje i Ana P. koja djeci objašnjava kako se treba posaditi koštice u zemlju i da ponovo naraste velika bundeva.

5.4.LUTKE OD VOĆA – od ponuđenog voća; jabuka, naranči, banana, krušaka,limuna, šljiva, te raznog neoblikovanog materijala (gumbići, vuna, vata, štapići, karton, čačkalice…) djeca nakon nekog vremena manipuliranja, a na inicijativu Tea izrađuju lutke na štapićima. Uglavnom zbog oblika i tvrdoće ploda izabiru, jabuke, naranče, kruške i limun, sa obilježjima lica od gumbića, kartončića, kose od vune, vate( Ema  za kosu svoje lutke od naranče koristi bananu, a Tino u aktivnost donosi kukuruz i grah iz likovnog centra). Djeca se uglavnom spontano uključuju i razmjenjuju u aktivnosti, a po završetku aktivnosti kreću u spontanu dramatizaciju izrađenim lutkama. Drmatizaciju „Naranča i limun“ izveli su Nika, Emma, te Tin i Adrian.


5.5.LUTKE OD POVRĆA- ponuda raznolikog povrća i raznog drugog materijala poput čačkalica, plišane žice, vune, papira u boji, komadića tkanine pobuđuju veliki interes kod Robertina, Roberta, Nike, Sare, Lucije i Ivane. Robertino izrezuje mrkvu te čačkalicama na krumpir pričvršćuje oči i nos. Manipulirajući materijalom nakon nekog vremena stvaraju svoju lutke, pokazujući veliko zadovoljstvo postignutim. Nika, nakon što dugo i koncentrirano izrađuje lutku od krastavca i mrkve govori: „Još ću napraviti jednu od krumpira, ali sa vunom- da ta bude curica“. Roberto izrađuje lutku od mrkve, želi staviti oči od graha i pri tome traži savjet druge djece: „Kako da zalijepim oči?“

U aktivnost se zatim uključuju i druga djeca (Ema, Emma,Teo i Tin), te zbog iskorištenosti svog ponuđenog materijala, na zahtjev djece istu aktivnost ponavljamo i sljedeći dan.


5.6.VOĆNA SALATA – voćnu salatu suradnji s našom tetom kuharicom pripremamo nakon ručka za našu poslijepodnevnu užinu. Prevladava velika motiviranosti angažiranost gotovo sve djece, podjednako i djevojčica i dječaka. Djeca su spretna pri guljenju i izrezivanju voća (Magdalena i Ena govore kako često sa svojim majkama pripremaju voćnu salatu). Nakon što smo natezali svo voće, te ga promješali, Hana sugerira djeci da treba staviti jogurt i šećer,a na njenu izjavu reagira Nika koja govori: „ Ne šećer, šećer nije zdrav, bolje je staviti grožđice!“
Tako smo pripremili svoju vlastitu užinu, voćnu salatu koju smo u slast pojeli, ali i rado podijelili sa našim prijateljima, djecom drugih odgojnih skupina.


5.7.KESTENIJADA – ovu interesnu radionicu organizirali smo na razini cijelog vrtića što se idealno uklopilo u naš projekt. Roditelji i djeca pokazali su veliko zanimanje za ovu radionicu koju je većina roditelja iz naše skupine zajedno sa svojim mališanima posjetilo.
Izrađivali smo lutke od kestena, motali vunu na kestenje, izrađivali kesten pire, te kolačiće od kestena, pekli kestenje,…..

5.8.DANI KRUHA – ova radionica također je pokrenuta od strane naše skupine, te se ja također idealno uklopila u naš projekt, jer samo obilježavanje „Dana kruha“ spada u godišnje doba jesen.
Ovu radionicu su također posjetili roditelji i djeca, te smo u goste pozvali i voditelja gradske pekare, gospodina Ivana Puljka, koji je djeci i roditeljima pokazao kako se je prije radio kruh i od kojih namirnica, a kako je to danas. Roditelji su također mogli mijesiti, razmi jeniti recepte, napisati koji stih sa svojim djetetom, slagati slagarice,…..


5.9.IZRADA VAZA OD BUNDEVA – djeca s velikim zanimanjem pristupaju bundevama, vrlo su angažirani, brzi i spretni pri rezanju i čišćenju bundeva, te izradi vaza. Određena djeca zadržavaju interes tijekom cijele aktivnosti(Emma , Lucija, Tin, Teo, Magdalena), dok se ostali povremeno uključiju, samo na neke dijelove aktivnosti, npr.-čišćenje unutrašnjosti bundeva-Mihael, Roko(u veliku posudu izdvajaju samo sjemenke bundevi, te kuhaju „juhu od bundeve“). Tin i Damjan posebno su angažirani kod završnog aranžiranja cvijeća u vaze od bundevi kojima smo na kraju lijepo ukrasili našu sobu dnevnog boravka.

6. POSJETE

6.1.POSJETA PLANTAŽI JABUKA „JABUKA MALA“ – ova posjeta bila je organizirana od strane vrtića u sklopu našeg projekta, te upoznavanja djeca s jednim od aktualnih voćaka za ovo godišnje doba. Na plantaži djeca su mogla vidjeti kako izgleda sama mladica stabla jabuke te kako postepeno raste , što je sve potrebno da bi drvo jabuke izraslo i imalo plodove. Djeca su također sudjelovala u berbi jabuka, te njihovom razvrstavanju. Naučili smo što se sve može raditi od jabuke, a djeci se najviše svidio sok koji smo i degustirali, kao i same jabuke koje su ubrali.
Vidjeli smo način skladištenja jabuka, te način njihova transporta do tržnice, trgovina,….


- Jakov : „Ja tu s mamom stalno kupujem jabuke jer su zdrave!“


- Dorian : „Meni mama kupi jabuke u trgovini i onda ih gulimo da
                 nemaju bakterije!“


- Teo :“Ja znam da jabuke mogu biti i crvene i zelene i žute,a teta mi je
               rekla da mogu biti i ljubičaste ali ja takve nisam vidio!“


- Emma :“Ja znam kako se radi sok od jabuke. Ogulimo ju i stavimo u
                stroj koji ju zgnječi i dodamo vode!“


- Roberto : „A zašto su neke jabuke male, a neke velike? Jel su male za
                   djecu, a velike za mame i tate?“


- Lara : „I moja baka ima jabuke u voćnjaku ali nema tako puno. Ja joj
              pomažem brati jabuke i od njih radimo kolače!“


6.2.POSJETA GRADSKOM BAZENU


– Posjeta je organizirana od strane vrtića u sklopu daljnje suradnje s voditeljem gradskog bazena, naravno i u sklopu našeg prijekta. Možda na prvi pogled ova posjeta ne zvuči kao poučna za djecu ali ovom posjeto djeca su naučila da prostor koji su koristili preko ljeta treba održavati i kroz druga godišnja doba. Pomogli smo očistiti okoliš bazena od otpalog lišća , te smo sakuplajli orahe. Gradski bazen okružen je mnoštvom stabala oraha čije je plodove trebalo ubrati. Sakupljene plodove smo degustirali te razgovarali o tome što se sve može napraviti od njih.


- Sara:“Moja mama bere doma orahe, i ja joj pomažem pa ih prodamo
                na placu!“


- Ema :“Orah prvo na sebi ima zelenu ljusku, a kada mu ona otpadne
                onda se može jesti!“


- Ema:“Od orahe se rade kolači!“


- Robertino:“Ja znam zašto liše pada, požuti i vjetar puhne i onda
                         padne, to se zove jesen!“

6.3.POSJETA GRADSKOJ TRŽNICI


- također smo u sklopu našeg projekta posjetili i gradsku tržnicu da vidimo što se nudi od voća i povrća.
Razgovarali smo s trgovcima, imenovali voće i povrće. Velika većina ih nije prepoznala patliđan, ciklu i klementinu, manji broj nije prepoznao poriluk, dok je dosta djece mješalo naranđu i mandarinu. Vidjeli smo i da postoji više vrsta luka što većina djec također nije znala.
Jedan gospodin ponudio je djeci da degustiraju domaće jabuke koje su svi s veseljem pojeli jer im je gospodin rekao kako je kora jabuke zdrava ako je jabuka domaća i nije špricana.


- Teo :“Teta a što to znači da jabuka nije špricana, jel onda ona nije
               Bolesna?“


- Magdalena : „To znači da je jabuka zdrava i da nema po sebi prašine
                         od koje nas boli trbuh!“


- Ana :“Ja znam da ima bijeli i crveni luk, moja ga mama sadi u vrtu!“


- Ema :“Od patliđana se radi ajvar i tikvica, tako radi moja baka!“


- Dorian :“Cikla je zdrava za krv!“


- Lucija :“Ja znam da u voći ima vitamina, a puno ga ima u limunu i
                 naranđi!“

6.4.POSJETA GRADSKOM PARKU


- posjetili smo i gradski park gdje su djeca sakupljala lišće i divlje kestene što im se jako svidilo. Poneki kesten je na sebi još uvijek imao „Kućicu“, kako su je djeca nazvala što im je bilo jako zanimljivo.


- Hana : „Teta gle kako je ovaj list jako žut a ovaj smeđi!“


- Teo : „A zašto ovaj list šuška a ovaj ne?“


- Magdalena :“Ovaj ti je mokar a ovaj suh, zato!“


- Lucija : „Teta od kojeg je drveta ovaj list? Od jabuke je list manji!“


6.5.POSJETA GRADSKOJ KNJIŽNICI


- u sklopu projekta obilježili smo i „Mjesec knjige“ posjetom odjelu dječje knjižnice „Petar Preradović“. Tete knjižničarke upoznale su nas s prostorom knjižnice, pravilima ponašanja u knjižnici, različitim vrstama knjiga (slikovnice, enciklopedije, stručne knjige i sl.), te raznom knjižničkom građom (stručni časopisi, časopisi za djecu, cd.i).Poslušali smo slikovnicu „Djedovi brkovi“, te dobili priliku prolistali slikovnice koje su nam se najviše svidjele. Dječake uglavnom privlaće slikovnice s dinosaurima, a djevojčice slikovnice s princezama. Neke od njih smo posudili, te ih čitali tijekom tjedna u vrtiću.      
                   
                                   


6.6.POSJETA SEOSKOM GOSPODARSTVU „NAVOJEC“


- ovaj posjet seoskom gospodarstvu također je bio organiziran u sklopu našeg projekta. Djeca su na seoskom gospodarstvu mogla vidjeti konje, jelene, jelene lopatare, srdače, srne, patke što ih je jako razveselilo. Dorotea S. jako se bojala konja, teta je morala izaći s njom van iz konjušnice.
Većina djece još nije uživo vidjela neke od životinja što ih je jako dojmio, posebno veličina konja.
Po povratku u vrtić djec su pitala kada ćemo opet ići da vide kako mali konjići rastu.


- Roberto : „Nemoj se bojati konjića, oni su jako dobri!“


- Dorian :“I ja kod bake i djeda imam konja i jašem ga!“


- Ema :“Konji jedu travu i slamu, a vole i mrkvu, gledala sam to u
                filmu!“


- Teo : „A zašto ovaj jelen ima rogove, a ovaj ne?“


- Emma : „Ja znam da patke lete tamo gdje je toplo i sada će kada
                   dođe zima i ove odletiti!“

7.RAZNOVRSNE IGRE


- kroz brojne slovarice, slagarice , poklapaljke, umetaljke, memory, prstovne, gestovne, govorne, matematičke, scenske, pokretne, zidne igre, križaljke,… djeci smo pokušali dočarati godišnje doba „Jesen“.
Igre su djeci bile zanimljive, svatko je za sebe pronašao nešto.
Magdalena, Lucija , Ema, Emma , Ema , Ana,Teo , Gabriel , te Collin  dosta vremena igrali su igre sa slovima, zidne igre bile su zanimljive Tinu , Dorianu , te Tomislavu , gestovne i prstovne igre podjednako su bile zaniljive svima. Patricia  i Ema  često su slagale križaljke, kao i Ena.
U pokretnim igrama također sus udjelovala sva djeca.
Kroz ove raznovrsne igre naučili smo nešto novo,  nadogradili i obogatili postojeća znanja djece vezano uz ovo godišnje doba.


8.FORMIRANJE NOVOG KUTIĆA


– u sklopu projekta formirali smo novi kutić koji smo nazvali „Kutić plodova jeseni“. Djeca i roditelji donosili su razne jesenske plodove ( razne bundeve, tikve, orahe, lješnjake, jabuke, kruške, šljive, grožđe, žireve, kestenje, krumpir, zelje, patliđan, luk, …..), fotografije jeseni, plodova jeseni, razne časopise vezane uz biljni i životinjski svijet…..
Djeca su ga sam posložila i brinula se o njemu, ako je naka plodina bila gnjila bacili su je i stavljali i donosili nove.


- Teo : „Tu ne možemo staviti školjke, oni se stave kada je toplo, kada        
                je ljeto!“


- Mislav : „Sada znamo kada je jesen!“

9.KNJIŽEVNOST, GLAZBENA,LIKOVNA I MEDIJSKA   
  KULTURA

– kroz razne priče, slikovnice, igrokaze, dramatizacije, pjesmice, recitacije, zagonetke, te dokumentaren filmove djeci smo također pokušali dočarati ovo godišnje doba i nadograditi i obogatiti njihovo znanje.
Posebno im se svidjela slikovnica „Ježeva kućica“ koju su djeca rado prepričavala, dramatiziralo smo je, a i pogledali na dvd-u. Također smo organizirali i odlazak na kazališnu predstavu, ali zbog većeg broja bolesne djece morali smo odgoditi odlazak na predsatvu.


- Teo : „Ja tu priču znam sam ispričati!“


- Ema : „Meni je to najdraža priča, mama mi ju stalno čita!“


- Emma :“Jež je bio mudriji od lisice!“

Svidjela im se i slikovnica „Kolač prijateljstva“ što ih je potaknulo da zamjese svoj.


- Patricia :“Moramo imati recept za kolač. Moramo ga napisati!“


- Ana : „Ja ću zapisati recept, teta će mi pomoći!“


- Tin :“Naš kolač mora biti sladak, mora imati puno šećera!“


- Lucija:“Šećer ti nije zdrav, bolje d ima puno voća!“


- Nika :“Ja volim zdrave kolače, od njih me ne boli trbuh i ne kvare mi
                 se zubi!“


Posebno istaknuti moramo i slikovnicu „Juha od bundeve“ koja je bila i poticaj za interesnu radionicu s istim nazivom.
Djeca su zapamtila većinu pjesmica, posebno možemo istakknuti pjesmicu „Običan žir“, „Listić pada“, te „Jesenska pjesma“ čije su riječi zapamtila sva djeca.
Igrokazi su ih oduševili, i sami vole glumiti i izrađivati lutke za igrokaze, a vole i dramatizacije priča.
Zagonetke su posebno bile zanimljive Antoniu , Roku , Teu , Gabrielu  i Jakovu.
Dokumentarni film u cjelosti su odgledali Robertino , Roberto , Teo , Zin , Ivana i Emma.

SURADNJA S RODITELJIMA

- kako inače, tako i kroz cijeli ovaj projekt suradnja s roditeljima je bila odlična. Većina roditelja aktivno je sudjelovala kroz donošenje raznih plodina t eposjetama za vrijem organiziranja tematskih radionica vezanih uz naš projekt.
Sa zanimanjem su pratili razvoj projekta, naše aktivnosti, posjete, sve ono što smo naučili i zapisali na brojnim plakatima.
Roditelji Sare B. Hane Đ., Tina i Tea R., Magdalene T., Lucije R., Emme V., Eme H., Ane P., te Damjana P. često su nam donosili razne plodove jeseni.
Roditelji Jakova K. donesi su nam dokumntarac „Šuma u jesen“, te DVD „Ježeva kućica“
Roditelji Dorote S. donosili su nam razne časopise, kalendare, fotografije, te članke s interneta.

 
 
  Projekti vrtića - Sve